Hrvatski olimpijski odbor   logo HOO-a
     
 
 
 
Program rada
 
Olimp
             
  ČASOPIS OLIMP br. 13
    Zagreb, prosinac 2004.   Piše: Zdenko Jajčević Povratak
 
 


Prvi tečaj za prednjake Saveza hrvatskih sokolskih društava u Zagrebu 1905. godine

Godišnjice
STO GODINA HRVATSKOG GIMNASTIČKOG SAVEZA 1904. - 2004.

Još 1878. godine bilo je pokušaja osnivanja sokolskog savez u kome bi bila ne samo hrvatska nego i slovenska sokolska društva. U tom smislu osnovan je i posebni odbor koji je trebao sastaviti pravila i organizirati skupštinu. Pravila su bila sastavljena i poslana hrvatskim i slovenskim sokolskim društvima. Nu pošto se na to ni jedno društvo nije odazvalo, dapače je sa strane ljubljanskog sokola izražena bojazan da vlada takova pravila nikada ne bi potvrdila, napuštena je ova ideja (F. Bučar, O sokolskoj organizaciji, Sokol, br. 3, 1904. str. 38).

Učitelj tjelovježbe i sokolski prednjak Franjo Hochman organizirao je 1887. godine sastanak u Krškom na kome bi se osnovala “Hrvatska sokolska zajednica, da bi se i Slovenci upoznali s takovom organizacijom". Ista ideja pokrenuta je i 1903. godine. Uoči odlaska gimnastičke vrste Hrvatskog sokola na slet u Lavov, osjetila se potreba jedne koordinirane akcije za zajedničko nastupanje svih društava Hrvatskoga sokola. Hrvatski sokol u Zagrebu, te društva u Splitu i Puli, potakli su osnivanje Hrvatskog sokolskog saveza. Smatralo se međutim da još nije sazrela situacija da se osnuje savez i bilo je odlučeno da se najprije osnuju sokolske župe i tek onda savez. U to vrijeme je osnovan Savez hrvatskih pjevačkih društava, koji također nije imao župe. To je utjecalo i na sokolske radnike i oni su odlučili početi s pripremama za osnivanje saveza. Ponovo se pokušalo sa Slovencima, ali bez uspjeha.
U Zagrebu je 1903. godine pokrenut časopis Sokol, koji je trebao osigurati uvjete za osnivanje saveza. Središnja ličnost u osnivanju saveza bio je Franjo Bučar. On je bio urednik časopisa Sokol i sastavljač prijedloga pravila saveza, koja su razaslana ostalim društvima Hrvatskog sokola. Konačno je sazvana osnivačka skupština u Sušaku 6. studenoga 1904. godine. Sudjelovali su predstavnici 15 društava iz Zagreba, Karlovca, Varaždina, Osijeka, Sušaka, Vukovara, Senja, Gospića, Sarajeva, Splita, Zadra, Šibenika, Makarske, Pazina i Opatije-Voloska. Osim odbora saveza, trebao se konstituirati i savezni prednjački zbor, pa su i prednjački zborovi poslali svoje predstavnike: Zagreb (Milan Praunsperger i Dragutin Šulce), Karlovac (Ferdo Fezerinac i Ivan Kovačić), Senj (Franjo Krajač i Grkinić), Sušak (Lukšić, Ramer i Prapotnik), Osijek (Ivan Dončević i Karlić), Gospić (Borić) i Šibenik (Krasnik).

Osnivačka skupština Hrvatskog sokolskog saveza

"Njekoji gostovi došli su već dan prije u Rijeku, a većina došlo ih je u nedjelju jutrom, te su bili dočekani od predsjednika dr. Lenca i čete od 30 sušačkih sokolova. U jutro poslije 9 sati bio je najprije dogovor u sušačkoj sokolani, gdje su se pretresala njekoja zajednička pitanja. Dogovorima kao i glavnoj skupštini predsjedao je sušački starješina dr. Lenac. Tom prilikom pretresalo se je pitanje jednakog odijela, obvezatnog za sva hrvatska sokolska društva, poslovnici prednjačkog zbora Saveza, prinosi pojedinih društava, promjena pravila Saveza i kandidatura za savez za glavnu skupštinu. Poslije dogovora bio je zajednički ručak u svratištu Continental na Sušaku, a poslije podne u 2 sata imao je prednjački zbor dogovor, a poslije 3 sata opet svi ostali odaslanici. Prednjaci su zaključili predložiti za vodju, brata Šulcea. Dalmatinci i Istrani došli su tekar poslije podne na skupštinu. Skupština se je održavala u velikoj dvorani hrvatske čitaonice na Sušaku, kamo se bio sabrao lijep broj sokolaša iz sviju hrvatskih zemalja... Novi izabrani starješina hrvatskog sokolskog Saveza dr. Miletić odmah je odgovorio brzojavno.: "Zahvaljujući na počasti, kojom me je odlikovalo hrvatsko sokolstvo, obećajem sve svoje sile uložiti oko procvata ideje sokolske, to jest hrvatske i slavenske. Zdravo."(Savez hrvatskih sokolskih društava, Sokol, Zagreb, 15. studenoga 1904., br. 11, str. 168-169). Na skupštini je odlučeno da se osnuje Savez hrvatskih sokolskih društava. Sjedište saveza bilo je u Zagrebu. Za predsjednika je izabran Stjepan Miletić, a za tajnika Franjo Bučar.

Prvi tečaj za sokolske prednjake

Jedna od prvih akcija Saveza bila je organizacija tečaja za sokolske prednjake i priprema za I. hrvatski svesokolski slet u Zagrebu 1906. godine. Isto tako Savez se odmah obratio "na zemaljsku vladu glede unapređenja gimnastičke obuke na srednjim školama uslijed čega je dostavljen zemaljskoj vladi opširan memorandum u kojem je predočeno, kako bi valjalo udesiti unaprijed uređenje gimnastičke obuke i način, kako će se izobražavati ubuduće učitelji gimnastike"(Društvene vijesti, Sokol, Zagreb, 15. veljače 1905., br. 2, str. 26-27). U cilju unapređenja tjelesnog odgoja, prvi tečaj za sokolske prednjake održan je u Zagrebu od 1. do 31. ožujka 1905. godine. Na tečaju su predavali: Franjo Bučar (povijest gimnastike i igre), Lazar Car (anatomija), Josip Hanuš (proste i skupne vježbe), Josip Hirt (redovne vježbe i hrvanje), Dragutin Mašek-Bosnodolski (hitna pomoć) i Šime Vučić-–aković (mačevanje). Tečaj su završili: Mile Brajković i Ferdo Stilinović (Gospić), Ivan Filiplić (Pazin), Janko Bedeković, Vinko Ferković, Pavao Jernejc i Ivan Potočnik (Zagreb), Vilim Vanek (Mitrovica), Šime Vučić-–aković (Šibenik) i Viktor Prohaska (Makarska).

Akcije za međunarodno priznanje
Radilo se i na osnivanju jednog foruma koji bi okupljao sve slavenske sokolske organizacije. Bučar je preko časopisa Sokol razvio veliku agitaciju. Ta su nastojanja uskoro urodila plodom. U Pragu je 20. travnja 1905. osnovan Savez slavenskog sokolstva, Franjo Bučar je izabran za člana saveznog odbora, a u tehnički odbor izabran je Martin Pilar. Iste godine Bučar je s hrvatskim sokolima bio na V. svesokolskom sletu u Pragu. Zatim su pokrenute akcije za primanje Saveza hrvatskih sokolskih društava u članstvo međunarodnog gimnastičkog saveza (FIQ). U tome je naročitu ulogu odigrao Franjo Bučar. U međunarodni gimnastički savez u kome su već bili češki i slovenski sokolski savezi, Savez hrvatskih sokolskih društava primljen je 1907. godine u Pragu, na V. kongresu FIQ-a. Tom prigodom Franjo Bučar je izabran za člana upravnog odbora, a Martin Pilar za člana tehničkog odbora FIQ-a. Njih dvojica su u ožujku 1908. godine sudjelovala u radu VI. kongresa Međunarodne gimnastičke federacije u Parizu. Tom prigodom piše Bučar "imao sam dosta prilike da upoznam većinu njihovih gimnastičkih institucija, naročito što se tiče školske mladeži... posjetio sam i vojničku gimnastičku školu za učitelje gimnastike nedaleko Pariza, gdje sam pregledao tamošnje gimnastičke ustanove i kroz jedan dan pribivao vježbanju kandidata za učitelje gimnastike na vojnim zavodima"(F. Bučar, Curriculum vitae, str. 11).
Osnivanje Saveza hrvatskih sokolskih društava, kasnije nazvanog Hrvatski sokolski savez, jedan je od najvažnijih datuma u povijesti hrvatske tjelovježbe i športa. Uz unutarnju koordinaciju između sokolskih društava, osnivanje saveza pridonijelo je i međunarodnoj afirmaciji. Tako je reprezentacija Hrvatskoga sokolskoga saveza prvi put nastupila na IV. svjetskom gimnastičkom prvenstvu u Torinu 1911. godine. Bio je to prvi nastup jedne hrvatske izabrane vrste - reprezentacije, na jednom službenom međunarodnom natjecanju pod svojom zastavom. Godinu kasnije održana je još jedna velika manifestacija u organizaciji Hrvatskog sokolskog saveza - u Zagrebu je održan II. hrvatski svesokolski slet.

 
  pročitajte
 
Samo hrvatska senzacija traje  
Kako je Duje postao kralj sprinta
Šute i - pobjeđuju
Pedeset peta medalja Nikolaja Velikog
Nakon Ivaniševića i Prpića - Ljubičić i Ančić
Sto godina Hrvatskog gimnastičkog saveza
 
 

 

 
dokumenti kontakt linkovi
HOO-Hrvatski olimpijski odbor,hoo@hoo.htnet.hr <Web redakcija>